Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Uspešni lideri ne vladaju „čvrstom rukom“

    Nema oblasti biznisa u kojima emocionalna inteligencija nije značajna, samo su u različitim oblastima neke veštine važnije od drugih

    Jedan od glavnih problema sa kojima se moderne poslovne organizacije susreću je liderstvo – kako pronaći pravog lidera a, sa druge strane, kako će zaposleni prihvatiti njegov ili njen način upravljanja. Pored kvalitetnog CV –a, ono što je, možda i najvažnija odlika menadžera je da bude socijalno i emocionalno inteligentan, „da ume sa ljudima“ ali i sa samim sobom. O tome šta zapravo znači emocionalno zdrav lider, za BIZLife priča dr Tamara Tomović, koja je dugo godina provela na menadžerskim pozicijama u vodećim kompanijama u Srbiji i inostranstvu a danas je konsultant i trener za profesionalni i lični razvoj.

    Šta zapravo znači emocionalno zdravi lider?

    Emocionalno zdrav lider je lider koji dobro poznaje sebe, razume šta ga motiviše a šta blokira, ulaže u odnose sa drugima i sa njima jasno komunicira. U isto vreme, takvi lideri umeju da se nose sa izazovima, lakše se oporavljaju od razočaranja i frustracija i imaju optimističan stav prema životu. Sve ove veštine emocionalne inteligencije se mogu razvijati. Svesni smo da i kod nas mladi lideri slušaju druge, osluškuju tržište, ne gube kontakt sa realnošću i umeju da se hrabro suoče sa različitim izazovima.

    Koje su to situacije u kojima emocionalna zrelost ili EQ dolazi ima poseban značaj?

    U današnjem poslovanju promene su veliki izazovi za sve menadžere. U stanjima posebne emocionalnosti lideri nekada gube objektivnost i mogu da donesu pogrešne odluke. Upravo u tim situacijama EI razdvaja uspešne lidere od onih koji to nisu. Emocionalna inteligencija je važna uvek kada su uključeni odnosi sa drugima. Daje nam mogućnost da bolje razumemo sebe i druge, da se lakše prilagođavamo i donosimo odluke, prevazilazimo stres i budemo dobrog opšteg raspoloženja. Istraživanja su pokazala da dominantni rukovodioci koji vladaju strahom i čvrstom rukom, ne slušajući svoje podređene, dugoročno štete uspehu kompanija.

    Čini se da danas više niko nema „luksuz“ slobodnog vremena; svi posao nosimo kući, i fizički ali i emocionalno. Da li postoji tehnika kojom ćemo sebe naučiti da sav poslovni stres ostavimo iza sebe kada zatvorimo vrata od kancelarije?

    Tako je, sve su veći zahtevi a sve manje slobodnog vremena. Menadžeri se uče pre svega da prihvate takvu situaciju jer je veoma važno razumeti da su sada pred nama pojačani zahtevi. Smirenost i organizacija ne dolaze spolja nego iznutra. Važno je upravljanje vremenom, eliminisanje distraktora na radnom mestu. Čini se da možemo da budemo mnogo efikasniji. Pod pojačanim stresom, raste i emocionalnost, što nas uznemirava i sve uvija u crne misli. Potrebni su neka vrsta samorefeleksije (beleženja svojih misli), fizička aktivnost (20 min dnevno), ishrana sa manje ugljenih hidrata, vežbe disanja i rad na „iracionalnim uverenjima“. Mnogo toga dolazi iz rigidnih zahteva koje namećemo sebi, drugima i našoj okolini. Najveći broj lidera koji nauči da se bolje organizuje i primenjuje ove jednostavne tehnike, ubrzo mnogo bolje funkcioniše i postiže značajno bolje rezultate. Naravno, i menadžeri se ubrzo osećaju mnogo bolje pa vremenom nauče da sami sebi pomažu. U tome im podršku pružaju i koučevi, terapeuti itd.

    Iako, u svetu već odavno, a u skorije vreme i kod nas, ima sve više žena na visokim rukovodećim pozicijama, i dalje je uvreženo mišljenje da su one „nežniji pol“, dakle i osetljiviji. Ko bolje reaguje u poslu- muškarci ili žene?

    Žene svakako nisu osetljiviji pol ali pokazuju više razumevanja za osećanja drugih. Kada je u pitanju emocionalna inteligencija i kod muškaraca i kod žena je podjednako razvijena kada analiziramo prosečne rezultate EI. Žene pokazuju veću empatiju – razumevanje i saosećanje sa drugima, kao i uzimanje u obzir šire slike. Muškarci imaju razvijeniju veštinu samoostvarivanja (usavršavanja) i prevazilaženje stresa. Istraživanja pokazuju da su žene manje sklone riziku i dugoročno više žena na rukovodećim položajima se povezuje sa većom uspešnošću kompanija.

    U kojim sferama biznisa je ženama najpotrebnija „emocionalna zrelost“. Da li su to one koje se tradicionalno percipiraju kao muške ( tipa IT, politika, finansije…)?

    Emocionalna inteligencija nije osetljivost ili ranjivost. Ona je skup veština koje obuhvataju pet oblasti: razumevanje sebe, odnose sa drugima, prilagodljivost, prevazilaženje stresa i opšte raspoloženje. Ovih pet oblasti se sastoji iz 15 veština i sve su važne. Nema oblasti biznisa u kojima emocionalna inteligencija nije značajna, samo su u različitim oblastima neke veštine važnije od drugih. Generalno, uspeh u poslu se povezuje sa: samoostvarivanjem, osećanjem sreće i zadovoljstva, optimizmom, samoprihvatanjem i veštinom asertivnog ponašanja. Profitabilnost se povezuje sa razumevanjem sopstvenih emocija (šta nas blokira, a šta motiviše), odnosima sa drugima, objektivnim sagledavanjem realnosti i socijalnom i društvenom odgovornošću (širim ciljevima od naših sopstvenih). Interesantno je da su u IT sektoru (kod inženjera) važne veštine samoostvarivanja, sreće, optimizma, empatije i odnosa sa drugima. Očigledno je da je za rukovodioce u ovom sektoru veoma važno da razumeju i grade odnose sa drugima, jer će tako biti mnogo uspešniji. Emocionalna inteligencija se može razvijati i današnji menadžeri i lideri treba da razumeju da je najvažnije da rade i razvijaju svoje kapacitete i veštine, te da nauče da se zauzimaju za sebe. To nije lak proces, ali promena donosi sa sobom značajno poboljšanje u svim sferama života.

    ŽENE U MUŠKOJ INDUSTRIJI

    „Dvomesečni program „Emocionalno zrelo liderstvo“, čiji smo bili domaćini, organizovan je u okviru inicijative Women in Technology Američke privredne komore u Srbiji (AmCham) i Ambasade SAD u Srbiji, sa ciljem veće zastupljenosti žena lidera i njihovog osnaživanja u industriji informaciono – komunikacionih tehnologija. Svesni činjenice da su pored stručnosti, iskustva i znanja za uspešno poslovanje i rukovođenje potrebne i izvesne veštine koje podrazumevaju emocionalnu inteligenciju, zajedno sa Tamarom Tomović prošli smo kroz četiri radionice gde smo pokušali da bolje prihvatimo i sebe i svet oko nas. U programu je učestvovalo 15 žena lidera u ovoj veoma dinamičnoj industriji koja se još uvek percipira kao „muška”. Veoma smo ohrabreni pozitivnim komentarima učesnica koje su prepoznale značaj boljeg razumevanja sebe, emocija, empatije i komunikacije u radnom okruženju“ kaže Vera Nikolić Dimić, direktorka Američke privredne komore u Srbiji.

    Izvor: BIZLife magazin

    Piše: Zoja Vukšić

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE