MMF: „Nema povećanja plata i penzija ni ove, ni sledeće godine
Šef misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Džejms Ruf (James Ruff) ocenio je da nema uslova da plate u javnom sektoru i penzije u Srbiji budu povećane ove i naredne godine.
„Zbog značajnog kašenjanja racionalizacije u javnom sektoru i smanjenja troškova zarada u javnom sektoru i penzije napreduju sporije nego što je planirano. To ukazuje na zaključak ne samo da povećanje plata i penzija u 2016. ne dolazi u obzir već i da, ukoliko vlada ne identifikuje značajne nove fiskalne uštede, u ovom trenutku ne vidimo prostora za to ni u 2017“, rekao je Ruf u intervjuu za NIN.
Na pitanje da li će MMF, čija misija danas u Beogradu počinje razgovore povodom završetka četvrte revizije tekućeg aranžmana sa Srbijom, insistirati na povećanju cene struje, Ruf je podsetio da je predvidjeno potepeno poskupljenje električne energije tokom nekoliko godina, kao jedan od elemenata restrukturiranja Elektroprivrede Srbije.
„Kao i kod bilo kog aspekta programa, u pitanju je program Srbije koji MMF podržava, i to je nešto o čemu ćemo morati da postignemo dogovor tokom misije“, rekao je Ruf.
On je istakao da je budžetski deficit Srbije u 2015. bio znatno bolji nego što je bilo projektovano i da se MMF nada da će i u 2016. biti niži od predviđenog.
„Nerešavanje višegodišnjih strukturnih slabosti u srpskoj ekonomiji značilo bi sporiji rast, višu nezaposlenost i usporavanje približavanja zapadnoevropskim životnim standardima. To bi na kraju ugrozilo dosadašnje fiskalno poboljšanje i verovatno usporilo proses pristupanja EU“, rekao je Ruf.
Po njegovim rečima, nova vlada Srbije treba da realizuje potrebne reforme i dolazak misije MMF je prilika da se razmotri napredak ka opštim ciljevima programa.
„Srbija tek treba da prebaci ekonomski fokus sa javnog sektora, kao garanta zaposlenosti ili životnog standarda ili, što je još gore ‘guske koja nosi zlatna jaja’, na privatni sektor kao zamajac rasta zaposlenosti i dohotka“, kazao je Ruf.
Izvor: Beta
jasna
Otpuštanja u javnom sektoru i smanjnje plata u javnom sektoru prenosi se i na privatni sektor i umesto da tamo raste zaposlenost i da rastu plate, dešava se obrnuto. Sistemske reforme znače rasterećenje privrede po pitanju poreza i doprinosa na zarade, a to se neće desiti, tako da privatnici prijavljuju zaposlene na minimalac jer ne mogu da izdrže zahvatnaja za budžet. Stranim investitorima se nude značajne subvencije po radnom mestu a ne zna se ko to kontroliše i kolike oni isplaćuju plate. Sporo, komplikovano, često i pogrešno.