Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Zašto snuzujemo i zašto nas to samo čini JOŠ UMORNIJIMA?

    U 6:15 zvoni prvi alarm. Prvo dugme ispod sata, snooze – odloži alarm. Jednim okom gledaš dok drugim još spavaš, ali ruka je sigurna u tom potezu odlaganja. Vraćaš se u krevet kao da imaš ceo dan za spavanje a ne još 9 minuta, kad te alarm ponovo budi. Koliko puta snuzuješ i varaš sebe, prvo obećanjem da ćeš spavati a onda i ustati.

    Prema istraživanju koje je uradio USA Today, svaki treći Amerikanac snuzuje, odlaže alarm svako jutro u proseku tri puta, pre nego što ustane.

    Stručnjaci i doktori za san ističu da pomeranje alarma na svakodnevnom nivou može da nas čini još umornijim, a dugoročno da poremeti san.

    Kada legnemo u krevet i počnemo da tonemo u san, ulazimo u prvu, laganu fazu. Posle toga smo u dubokom snu. U ovoj fazi, naše telo se regeneriše, opuštaju se mišići i kosti i imunitet raste. Tek kada smo u dubokom snu, stižemo do REM faze. Tokom ove faze naš mozak je izrazito aktivan i tada sanjamo.

    Naše se telo najviše regeneriše upravo u ovoj, REM fazi i od nje zavisi da li smo naspavani i sutradan fokusirani. U REM fazu ulazimo 90 minuta od uspavljivanja i ona se ponavlja u ciklusima nekoliko puta u toku spavanja. Kada nas alarm ujutru budi, najčešće smo na kraju poslednje REM faze.

    Kada snuzujemo i ponovo zaspimo, vraćamo se u REM fazu, koju sada prekidamo na sredini ciklusa, posle devet minuta novim alarmom. Zbog toga nas snuzovanje iscrpljuje i osećamo se još umornije, pospanije i dezorjentisano.

    Ako smo legli u neko pristojno, normalno vreme, jutarnji alarm je u saglasnosti sa našim unutrašnjim satom, što znači da smo se naspavali i odmorili. Ali kada snuzujemo i ponovo se vraćamo na spavanje, zbunjujemo organizam. Zbunjujemo telo tim kratkim intervalima sna i ono ne zna da li da spava ili da se budi i podiže sistem. Istraživanja pokazuju da nedelju dana snuzovanja povećava nivo stresa, slabi imunitet i povećava rizik od zapaljenskih procesa.

    Onih dva ili tri puta po devet minuta kojima sebe častimo, vremenom još skuplje plaćamo. Kada smo pod stresom teže se fokusiramo, postajemo sve više nervozni i razdražljivi. Onda smo podložniji prehladama, srčanim oboljenjima, kanceru.

    Odlazak na spavanje minimum 7 sati pre buđenja i redovnim vežbanjem smanjuje se navika snuzovanja. Čitanje nekog romana, topla kupka ili čaj od matičnjaka kao i sve što nas umiruje pomoći će da lepše i spokojnije zaspimo.

    Kasni espreso ili skrolovanje po društvenim mrežama samo će udaljiti san od nas.

    Ako uz svo ovo i dalje iscepkano spavate i teško ustajete iz kreveta, odlazak kod lekara ili psihoterapeuta može da pomogne da vratite san u svoj život. Nema boljeg osećaja od naspavanog jutra koje obećava lagan dan.

    Dobro jutro. Snooze, cimanje sna, stop.

    Izvor: BIZLife

    Foto: Pixabay

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE