Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Zlatni presek u estetskoj hirurgiji

    Piše: Dr Branko Trklja, estetski hirurg, direktor Nano klinike BRANT

    Zlatni presek ili kanon idealnih mera dolazi nam iz umetnosti i arhitekture i smatra se najskladnijom proporcijom, najprijatnijom za oko. Antropometrijske studije su pokazale da su lica koja smatramo lepim dobrim delom u merama i u proporciji tzv. zlatnog preseka, odnosno da se strukture lica i delovi lica nalaze u međusobnom odnosu „manje prema većem” kao „veće prema celini”. To se matematički izražava kao 1 : 1,618… Međutim, ova proporcija pri planiranju estetske intervencije služi nam, pre svega, kao orijentir koliko određeni deo lica ili tela odstupa od zlatnog preseka i koje strukture je potrebno korigovati da bi se lice ili telo što više približilo idealnim merama. Zlatni presek je poseban i po tome što levom stranom mozga (racionalnom i analitičkom stranom) shvatamo njegovu preciznost, dok istovremeno desnom stranom mozga (kreativno mišljenje i mašta) upijamo njegovo suptilno značenje i lepotu, što neretko izaziva zadivljenost, fascinaciju.

    Veoma je važno da se u ovom kontekstu naglasi da se nijedno lice u potpunosti ne uklapa u navedene proporcije zlatnog preseka. Izuzetno lepe žene (i muškarci) u proporciji su koja podrazumeva oko 90 odsto idealnih mera. Dakle, niko nije sasvim idealnog i potpuno simetričnog izgleda. Asimetrija lica, kao i tela, normalna je pojava. Svako od nas može uočiti da nam leva i desna polovina lica, isto kao i tela, nisu identične. Odstupanja mogu biti diskretna, ali i veoma upadljiva. Estetska hirurgija upravo služi tome da dovede linije i dimenzije lica i tela u sklad i harmoniju, koliko je to moguće naspram mere onog što je od prirode dato.

    Neotklonjiva je činjenica da moderno društvo ima nizak stepen tolerancije prema neprivlačnom, neuglednom ili zapuštenom i starom izgledu, to je zbilja vrlo isključiv „estetski pogled i stav” koji je ugrađen u bit modernog društva. Nažalost, racionalni pristup može da ga kritikuje, ali ga neće lako promeniti, jer taj dominirajući društveni stav nije izgrađen preko noći. Međutim, ako odlazak kod estetskog hirurga posmatramo iz druge perspektive, „rođeni smo, postojimo i određujemo sebe kroz akciju”, a ta akcija je sputana našim osećajem niže vrednosti zbog objektivnog nezadovoljstva sopstvenim izgledom, ne vidim moralnu dilemu u rešavanju tog problema. Ako je pacijent zdrav, stabilan i aktivan, ali smatra da mu je neki deo lica i tela neprivlačan, ili da stari prebrzo, ili da mu deo lica i tela stari brže – onda će estetske operacije ili čak manja estetska intervencija biti – pun pogodak.

    Istinska lepota, koja dolazi iznutra i zrači iz osobe, nikada ne može biti vulgarna, ali medijski je nametnut svojevrstan kôd poželjnog izgleda, koji popularno nazivamo „prenapumpani”, a koji povlači izvesne prizemne asocijacije i šalje određenu poruku. Takav je izgled dobijen estetskim zahvatima od strane hirurga koji nemaju osećaj za meru i ne oplemenjuju i ne unapređuju izgled osobe, a naročito ne prvi utisak koji ta osoba ostavlja na okolinu, nego ga banalizuju i vulgarizuju. Nažalost, takav se izgled neretko medijski eksploatiše i promoviše kao poželjan, ne samo na našim prostorima. Naime, na globalnom nivou već nekoliko decenija evidentan je svojevrstan teror u medijskom nametanju savršene lepote i večite mladosti kao ultimativnih ciljeva, a koji su, naravno, nedostižni. Taj medijski teror stvara frustraciju, osećaj niže vrednosti i deficit samopouzdanja kod miliona ljudi, koji zbog toga postaju verni potrošači proizvoda nekoliko globalnih industrija i multinacionalnih korporacija koje obrću milijarde upravo na tim potrebama koje su medijski promovisane kao neophodne. Mnogo je lepih i zgodnih žena koje imaju veoma nizak stepen samopouzdanja, upravo zbog pomenutih pogubnih uticaja kojima su bile izložene u osetljivim godinama rane adolescencije i koje nikada nisu uspele da ga prevaziđu.

    „Sve što je lepo ne oskudeva u pravilnoj meri. Ružno je ono čemu mera nedostaje”, govorili su grčki filozofi. U kontekstu estetske hirurgije to znači da se minimalnim intervencijama postigne – ne upadljiva promena lica, nego sklad i harmonija među strukturama kakve one jesu.

    Izvor: BIZlife magazin

    Foto: Pinterest

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE