Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    (Zlo)upotreba moći

    Piše: Slađana Pavić, psihološki savetnik

    konsultacije: +3816111570535

    Pod pojmom „moć” podrazumevamo kapacitet jedne osobe, situacije ili stvari da utiče, modifikuje ili menja, na pozitivan ili negativan način, određenu stvarnost. Dok razmišljam o moći, zamišljam je kao biljku u saksiji – lepa, sjajnih listova, čvrstog stabla i predivnih cvetova koji mame da ih omirišete. Zamišljam i kako pored nje počinje da klija seme zloupotrebe, na prvi pogled izgleda kao da je deo biljke, ali nije i pitamo se od čega zavisi da li će se korov zloupotrebe razviti sa tendencijom da veličinom nadvisi moć, ili će pak ostati u senci, ili biti iskorenjen.

    E sad, kada bismo razmišljali o biljkama, vrlo jednostavno bismo rekli da na rast biljke utiču klimatski (spoljni) faktori, koliko je biljka izdržljiva i da li redovno uništavamo korov. Vođeni ovakvom analogijom, zapitajmo se koji spoljni, korporativni uslovi podstiču ili preveniraju zloupotrebu moći, da li postoje zajedničke crte zaposlenih koji su podložniji da budu mobingovani i koje su to zajedničke crte onih koji su skloniji da zloupotrebe datu moć.

    Ko je sklon zloupotrebi moći

    Postoje karakteristike koje mogu poslužiti kao putokazi: autoritativan način komuniciranja, egoističan stav, žudnja za moći, teškoće u prihvatanju sugestija ili kritika, okruženje pri odrastanju koje je nemoralno ili roditelji koji su previše popustljivi, istorija disfunkcionalnog domaćinstva, zadovoljstvo da se krše zakoni, izražen takmičarski duh i mogućnost da se dela u kontekstu sudske nekažnjivosti.

    Zlostavljači neretko nose duboke traume iz detinjstva. Često maltretirani, izlagani podsmehu i odrasli bez ljubavi – izrastaju u osobe koje gaje neprijateljski stav ne samo prema vlastitom već i prema tuđem životu, nesposobne su za osećaj empatije, a krivicu često prenose na druge. Osobe za koje misle da su sposobnije i pametnije u njima bude osećaj ugroženosti i zbog toga deluju destruktivno, manipulativno i neprijateljski. Budući da ne mogu da se nametnu ni intelektualno ni sposobnostima, sila i moć su njihov jedini argument.

    Drugim rečima, inferiornost sakrivaju i „leče” proganjanjem drugih ljudi.

    Za zlostavljača na radnom mestu karakteristična je zloupotreba moći i autoriteta (ukazuje na njihovo očigledno zanemarivanje organizacionih pravila i procedura), usmerenost na sebe i svoje lične interese (na poslu ih motiviše i pokreće lični interes, a ne interesi organizacije), emocionalna nestabilnost i afektivnost (rezultira iracionalnim i nepredvidivim odgovorima koji su često u nesrazmeri sa aktuelnom situacijom), nekonzistentno i nepravedno ponašanje (ukazuje na tendenciju mobera da donosi nekonzistentne odluke na bazi svoje procene situacije, bez obzira na politiku i praksu organizacije).

    Žrtve zlostavljanja

    Na prvi pogled, žrtve mobinga zamišljamo kao pasivne, zavisne, pesimistične osobe. Međutim, stvarnost je drugačija. Žrtva mobera može da bude veoma aktivan radnik pun inicijative i samopouzdanja.

    U nedavnom istraživanju u Sloveniji nađeno je da je među onima koji su bili izloženi mobingu većina, čak 81 odsto ispitanih, bila sa visokim obrazovanjem, a podaci dobijeni iz udruženja „NO Mobbing” iz Beograda ukazuju da su žrtve mobinga u Srbiji u najvećoj meri zaposleni koji su vrlo stručni za posao koji obavljaju.

    Prevencija ili poruka za ugrožene

    Imajte na umu nekoliko stvari:

    • Mobing ne prestaje sam od sebe.
    • Mober nikako ne želi da bude razotkriven u onome što radi.
    • Da biste se spasli od mobinga i mobera, morate se boriti.

    Pre nego što krenete sa zakonskim postupkom zaštite od mobinga, najbolji način borbe protiv mobinga jeste da „vratite loptu” moberu i da se borite na njegovom terenu, njegovim sredstvima. Ne vredi vam da mu se pravdate, jer je već to znak slabosti, a posebno ne da ga molite, jer mober nema ni razumevanja ni milosti.

    Poruka za menadžment

    Rukovođenje i pravda na poslu važni su preduslovi za prevenciju stresa. Važno je preduzeti mere predostrožnosti na osnovu jasne politike i strategija koje obezbeđuju pristojan rad i poboljšanje uslova za rad i organizacije rada. Od osnovnog je značaja kreirati konkretne procedure za intervencije u vezi sa stresom i za stvaranje atmosfere koja je pogodna za brzo rešavanje problema na radnom mestu. Neophodno je rukovođenje, kao i zajednički trud rukovodioca i zaposlenih.

    Efikasna sredstva za aktivnosti na radnom mestu su sledeća:

    • obaveštavanje o politici i strategijama za pristojan rad;
    • kreiranje procedura za zabranu diskriminacije;
    • ohrabrivanje neformalne komunikacije između rukovodioca i zaposlenih;
    • zaštita privatnosti;
    • brzo rešavanje problema na radnom mestu.

    Sa posvećenim rukovodstvom i pravednošću može se razviti kultura radnog mesta u kojoj se prevencija stresa na radu pozitivno rešava.

    Poruka za sve nas

    Da bismo se borili protiv zloupotrebe moći, treba da počnemo od sebe, prevazilazeći egoistične i utilitarističke tendencije u upravljanju vezama i izbegavajući da povređujemo one najslabije.

    Meni se čini da je suština problema u visokoj toleranciji na nasilje u društvu kao celini. Stereotipi zamagljuju istinu, zlostavljači često budu viđeni kao ambiciozni, strogi, snažni itd., a žrtve kao slabe, povučene, bez ambicije i inicijative. Svi će deklarativno reći da su protiv nasilja, ne sumnjam da to i osećaju, ali će, kada čuju buku iz komšijskog stana i bespomoćne krike žene i dece, pojačati televizor, jer su to „njihove porodične stvari”, neće posle da imaju problema sa komšijom, da ih policija zove kao svedoka i sl., uz snažan doživljaj da ništa suštinski ne mogu da promene. Na poslu ljudi osećaju da dišu u skučenom prostoru između kreditne zaduženosti i visoke nezaposlenosti i često trpe; ili kada vide kolegu koji trpi, osete stidno olakšanje – „Dobro je da nisam ja!”

    I jednim delom su u pravu, moć pojedinaca je ograničena, ali makar šapućite, a vremenom će šaputanje postati glasnije i vaš glas će se čuti. Neće uvek biti besmisleno i ugrožavajuće.

    Izvor: BIZLife magazin

    Foto: Pixabay

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE